Kriza i strah

Društvo u krizi i poslije krize - IX dio

Kriza i strah lijepo opisani u ovoj crtici: 

“Na putu za Damask, Kuga u pustinji prestigne karavanu.
“Kamo se žuriš” upita je vođa kravane
U Damask. Kanim uzeti 1. 000 života.
Na povratku iz Damaska Kuga je ponovo prošla pokraj karavane. Vođa joj reče:
“Odnijela si 50. 000 života, a ne 1. 000”
“Ne”, odgovori Kuga. “Ja sam uzela 1. 000. Ostale je odnio Strah.”

Anthony de Mello

Kriza, strah i razmišljanje o budućnosti. Razmišljanje o budućnosti, uvijek je pokušaj sagledavanja onoga se još nije dogodilo.

Rezultat takvog promišljanja uglavnom nije opuštenost ili sigurnost, već puno češće neizvjesnost, a potom odmah i strah. To je posebno vidljivo u razdobljima različith kriza, kao što je slučaj sa aktualnom pandemijom.

Strah se povećava sa brojevima koji se svakodnevno pojavljuju a tiču se prije svega smrtnih ishoda. Takve vijesti često ne ostaju samo na razini informacija, već im se naknadnim interpretacijama dodaju dimenzije koje daleko nadmašuju realne okvire samih podataka. Čovjek posjeduje niz djelotvornih instrumenata kako se sučiti sa strahom.

Dva su “raspršivača straha” posebno djelotvorna – zdrav razum i kritičko mišjenje. Pasivna konzumacija informacija, upijanje različitih teorija zavjera, a bez mentalnog napora,  uloženog u kritičko promišljanje dovodi do dugoročnog otupljivanje zdravorazumskog zaključivanja. Rezultat fokusiranosti na drvo u šumi, umanjuje sposobnost sagledavanja šume, tj. globalne slike šire stvarnosti.

Činjenicama protiv straha!

Stvarnost u brojkama govori da svakog dana i to u posve normalnim okolnostima, u svijetu umre 153 000 ljudi, ili ukupno 56 milijuna u jednoj godini., Samo u Hrvatskoj godišnji mortalitet iznosi oko 55 000 stanovnika.Te informacije, potpuno drugačije i zastrašujuće zvuče, ako se zaključi da je riječ o broju umrlih od pandemije, što naravno nije istina, ali nepromišljanje informacija može završiti takvim zaključkom. Nadalje samo na cestama svakodnevno život izgubi  3 500 osoba ili 1,3 milijuna ljudi godišnje.

Glad u jednom danu odnese 20 000 ljudi, od toga najviše djece, dakle onih najmanjih i najslabijih. Što možemo zaključiti na temelju tih brojeva? Da je pandemija u 5 mjeseci odnijela 380 000 života, i cijeli je svijet reagirao dramatično kao rijetko prije. U istom je vremenu, pošast gladi odnijela 3 milijuna života, i nastavlja ubijati nesmanjenom žestinom, i to prolazi gotvovo neprimjetno.

Kad već sastavljamo različite scenarije i jednadžbe, upuštamo se u procjene, nemojmo zaboraviti te istine o nama i svijetu oko nas. Ovo je bitno, ne kao relativizacija ove aktualne istinske i potvrđene opasnosti, već prije kao potreba za relaksacijom strahova. Strah je puno veća prijetnja čovjeku nego sve bolesti zajedno.

Uz strah za zdravlje i život, rame uz rame ide neizvjesnost i strah od ekonomskih poremećaja. Ni na tom području ne nedostaje mogućnosti za realnije sagledavanje problema, o čemu u nastavku.