Društvo i anomija: redovne i izvanredne okolnosti

Društvo u krizi i poslije krize - III. dio

Anomija – rasjed između redovnih i izvanrednih okolnosti

Što je anomija, i što su to redovne, a što izvanredne okolnosti? Sve relativno trajne i stabilne društvene okolnosti u kojima, prestaje uobičajeno i svakodnevno, običnim riječnikom nazivamo “izvanrede okolnosti”.

Pojam „izvanrednog“, govori da je riječ o odstupanju od redovitog, dnevnog rasporeda, posloženih navika, očekivanih postupaka i sl. Uvijek se može raspravljati o tome, je li to redovito samo po sebi  ujedno i važeće? A možda svatko od nas, zbog potrebe za razumijevanjem stvarnosti, sam kreira ideju o nekakvom redu.

Sociologija stanjem anomije definira prekid sa onim redovitim i ustaljenim na široj društvenoj razini, uobičajeno naziva stanjem anomije. To je stanje u kojemu prestaju važiti uobičajene norme, prihvaćene i usvojene od strane većine članova društva. Istodobno, nove norme i vrijednosti, nisu zaživjele, ili su nejasne, pa članovi društva nemaju jasan orijentir što i kako dalje.

Zbog toga stanje anomije, sa sobom uobičajeno donosi reakcije kao što su nelagoda ili nemir, i naravno različiti oblici devijantnih aktivnosti. Ako su k tome, ukupne okolnosti još potaknute prisutnošću nečeg prijetećeg, strah, pa i panika i histerija nisu nešto što je nemoguće očekivati.

Poruke u doba krize

Ukupno gledano, u vrijeme panedmije, pa i unatoč potresu, ne može se reći da je vladao strah, a posebno ne panika. Hoće li do toga uslijed dugotrajnijih nepromjenjenih okolnosti, ipak doći? Željeli bismo i nadamo se naravno da to neće biti scenarij.

 
 
Izvanredne okolnosti navodel ljude na paničnu kupnju

Za sada se može reći da je, osim nekakve početne šoping histerije, više prisutna određena zabrinutost. Više kao reakcija na neizvjesnost koja se očekuje u ekonomskom i socijalnom području.

U takvim izvanrednim okolnostima, često izostaju jasne poruke od strane odnositelja odluka. One mogu prouzročiti zaključak da je socijalni status većine manje bitan od profita financijskih institucija.

Da je nebitan u odnosu na interese ostalih tzv. velikih igrača, što tada postaje jednako ozbiljan ili čak dublji razlog za nemir nego što je strah od zdravstvenih posljedica pandemije.

To je ispit, za biti ili ne biti svakoga, tko želi zadobiti povjerenje građana.